Marušić, Milenija

(1941, Valjevo)

Po završetku Arhitektonskog fakulteta u Beogradu 1965. zapošljava se u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije. Za ovu instituciju vezuje svoj profesionalni vek tek nakratko učestvujući u nastavi Arhitektonskog fakulteta u Beogradu kao gostujući asistent na predmetu Urbanističko projektovanje (1971-73). Članica je ULUPUDS-a od 1985. i Akademije arhitekture Srbije od 2012. godine. Autorka je više stručnih radova, urednica jedne edicije, dve knjige i dve stručne studije.

Svoja najpoznatija dela koja su ponela i najviše stručne nagrade i priznanja (Oktobarska nagrada grada Beograda 1981, nagrada dnevnog lista “Borba” 1994, Velika nagrada za arhitekturu SAS-a za celokupni opus, 1993, Nagrada grada Beograda za 2011, i dr.), ostvarila je u stvaralačkoj sinergiji timskog rada sa svojim suprugom arh. Darkom Marušićem.

Kulturu stanovanja i brojna dodirna pitanja koja ona pokreće, autorski par stavlja u središte svog arhitektonskog bavljenja značajno nadilazeći uobičajeni formalizam tipske kolektivne stanogradnje u našoj sredini. U naselju Cerak – Vinogradi u Beogradu (1977–83, sa  N. Borovnicom) humanizovanje stambene grupacije odvija se u ravni opšteg, kompozicijskog oblikovanja zasnovanog na ideji stvaranja ambijentalne celine, kao i čitavog urbanog pejsaža, uz pomoć mreže pešačkih ulica kao intimnih pozornica života naselja. Ulica, pri tom, ali i otvoreni prostori dečije igre, pešačkih kretanja i susretanja, bivaju maštovito osmišljeni kao objedinjujući činioci susedstava koji se okupljaju oko hipostaziranog centra s javnim zgradama usred parkovski uređene površine. Ostvarenje takve zamisli nije bilo moguće bez usredsređenosti na kvalitet izvođenja, ali pre svega na arhitektonsku individualizaciju objekata i svesno odbacivanje principa umnožavanja unificiranog modela i njegovog shematizovanog razmeštanja. Valjanost arhitektonske i urbanističke postavke potvrdilo je i vreme upotrebe koje je čitav ambijent obavilo patinom topline i prisnosti, kao i proglašenje čitavog naselja za kulturno dobro Republike Srbije (2019), što je jedinstven slučaj u ovom delu Evrope.

U stambenoj grupaciji u Ulici Augusta Cesarca, kolokvijalnoj “Cvećari” na Topčiderskom brdu (1993, sa Ž. Gašparovićem), stvaralački tour de force usmeren je poglavito ka daljem usavršavanju modela kolektivnog stanovanja, kao i ka tragalaštvu za iščezavajućom poetikom pojedinačne kuće u spoju prepoznatljive likovnosti, studije okruženja i arhitektonskog obzira prema detalju i upotrebljenim materijalima. Neusiljenost i lepota ovog arhitektonskog ansambla nisu samo ishod primarnog odnosa stambenih jedinica u prostoru i dobro osmišljene forme, već su u značajnoj meri posledica neposredno opazivog kvaliteta izvođenja i zanatske nadogradnje koja posebno obeležava ne samo ovo, već bezmalo sve izvedene građevine autorskog para. Granicu apolonske odmerenosti, harmonije i reda koja u celini određuje opus stvaralaca prekoračuju oblikujući unutrašnju fasadu uzidane stambene višespratnice u Bulevaru kralja Aleksandra broj 179–181 (1998). Nasuprot smirenoj i kvalitetnoj arhitekturi uličnog fasadnog platna na koje se skladno nadovezuju susedne zgrade S. Ličine i M. Lojanice, na fasadu s dvorišne strane pridodaju i ludički, dionizijski, a zapravo, dekonstruktivistički element, smelo nakosivši ograde terasa, ali i uvodeći optički živu kretnju njenog konkavnog dela, povijenog u poštovanju visoke krošnje stare lipe.

Glavna ostvarenja u Beogradu:

Južni delovi blokova 61, 62 u Novom Beogradu (sa M. Miodragovićem, 1971)

Naselje Cerak 2 (1981–87)

Izložbeni centar u Ceraku (sa N. Tankosićem)

Idejno arhitektonsko i urbanističko rešenje ispred crkve sv. Marka (projekat, druga nagrada na konkursu 1987)

Dvojne porodične kuće na Dedinju (sa Ž. Gašparovićem, 1986–89)

Benzinska stanica “Jugopetrol” u Mirjevu (1994–1997), i dr.

Ostala dela:

Porodična kuća admirala Mamule u Opatiji (sa J. Pilasanovićem II, 1984)

Stambeno-poslovni objekat u Bulelvaru 23. oktobra u Novom Sadu (1994)

Idejni projekat izdavačko grafičkog “BMG” centra u Beogradu

Glavni projekat Metals banke u Novom Sadu (2004-2005) i dr.

Metals banka (2004-5)